Jeste li se ikada našli u razmišljanju zašto razmišljate na taj način? Ili ste se uhvatili kako razmišljate o svojim mislima? Ovaj fascinantan proces naziva se “Metakognicija”. Jednostavno rečeno, sve je u razmišljanju o razmišljanju. Metakognicija je moćan alat za planiranje, praćenje i procjenu kako razumijemo i izvršavamo zadatke.
Zamislite da izađete iz svog uma i promatrate svoje misaone procese kao da ste gledatelj. Na taj način možete steći neke zanimljive uvide u to kako se nosite s izazovima, donosite odluke i učite nove stvari. Zaronit ćemo u razumijevanje što su kognicija i metakognicija i kako metakognicija može biti osnova učenja.
Što su kognicija i metakognicija?
Kognicija se svodi na stjecanje, obradu i korištenje informacija. Uključuje percepciju, pažnju, pamćenje i rješavanje problema – u osnovi, kako razumijemo svijet.
Metakognicija je, s druge strane, svjesnost i razumijevanje naših kognitivnih procesa. Radi se o praćenju, reguliranju i promišljanju našeg razmišljanja. Metakognitivne strategije su tehnike koje koristimo za donošenje prosudbi o učenju i rješavanju problema.
Kognicija i metakognicija su povezane i obje igraju veliku ulogu u tome kako razmišljamo i učimo. One utječu jedna na drugu i pomažu nam u izgradnji naših kognitivnih sposobnosti. Ovi procesi su oblikovani čimbenicima kao što su prethodno znanje, motivacija, pozornost i okolina. Na primjer, dijete koje uči o životinjama zna da su četiri noge svojstvene mnogim životinjama (predznanje). Koliko su motivirani i strategije koje koriste odredit će koliko imena životinja mogu naučiti i zapamtiti.
Iako su kognicija i metakognicija međusobno povezane, one imaju jasne razlike. Kognicija je specifična za područje i usmjerena je na učenje u određenom području, dok se metakognicija može primijeniti na bilo koje područje za poboljšanje razmišljanja i učenja. Kognicija je obično automatski, nesvjestan proces, dok se metakognicija odnosi samo na samoregulaciju i poboljšanje kognitivnih operacija.
Metakognicija: Osnova učenja
Što znači koristiti metakogniciju kao osnovu za učenje? Mogu li učenici koristiti metakognitivne strategije za bolje razumijevanje i pamćenje koncepata? Apsolutno!
Prema Zakladi za obrazovne zaklade (EEF, 2021.), učinkovito korištenje metakognitivnih strategija može dovesti do značajnog napretka, što je ekvivalentno dodatnih sedam mjeseci učenja. Ovaj utjecaj dolazi iz dvije dimenzije metakognicije: metakognitivnog znanja i metakognitivne regulacije.
Metakognitivno znanje uključuje razumijevanje vlastitog učenja ili kognitivnih sposobnosti, dok se metakognitivna regulacija odnosi na radnje koje poduzimate u vezi s učenjem. Na primjer, učenik koji uči koncept koristit će specifične strategije za razumijevanje materijala (metakognitivno znanje) i procijeniti svoje snage i slabosti kako bi se poboljšao i postigao svoj cilj (metakognitivna regulacija).
Metakognitivni ciklus
U našem svijetu koji se brzo mijenja u kojem robotika i umjetna inteligencija preuzimaju mnoge poslove, ključno je naučiti nove generacije najboljim načinima učenja. Metode učenja su se promijenile i bitno je da učenici ponavljaju svoje koncepte i komuniciraju s njima prije ocjenjivanja. Ovo učenje dovodi do najboljih rezultata. Ova vrsta učenja je podržana metakognitivnim ciklusom i sastoji se od četiri faze:
- Faza planiranja: Razmislite i osmislite plan za postizanje cilja.
- Faza praćenja: Pratite napredak.
- Faza evaluacije: Procijenite strategije za postizanje cilja.
- Faza refleksije: Razmislite o cjelokupnom procesu učenja i analizirajte korištene pristupe.
Učenici s jakim metakognitivnim vještinama mogu planirati, kritički procijeniti, predvidjeti promjene, upravljati poteškoćama i razmišljati o svojim jakim i slabim stranama. Razumijevanjem i primjenom metakognitivnog ciklusa, učenici mogu razviti veću samosvijest i kontrolu nad svojim kognitivnim procesima, što dovodi do poboljšanih ishoda učenja. Metakognicija je više od same vještine; to je put do cjeloživotnog učenja i prilagodljivosti. Prihvaćanje metakognitivnih strategija osnažuje učenike da budu učinkovitiji i otporniji, dajući im alate koji su im potrebni da uspiju u bilo kojem nastojanju.
Bibliografija
Saylor Academy. (n.d.). Thinking about thinking. Saylor Academy. Retrieved from https://saylordotorg.github.io
This vs. That. (n.d.). Cognition vs. Metacognition – What’s the difference? This vs. That. Retrieved from https://thisvsthat.io
Cambridge Assessment International Education. (n.d.). Getting started with metacognition. Cambridge Assessment International Education. Retrieved from https://cambridge-community.org.uk
Chartered College of Teaching. (n.d.). Metacognition, self-regulation and self-regulated learning: What’s the difference? Chartered College of Teaching. Retrieved from https://chartered.college