Zamislite učenike kako s oduševljenjem raspravljaju ne samo o tome što se dogodilo u njihovoj najnovijoj pustolovnoj knjizi, već i o tome kako je protagonist shvatio koje tragove treba slijediti, koje su pogreške napravili putem i kako su prilagodili svoju strategiju kada im prvi plan nije uspio. To je čarolija koja se događa kada spojimo prirodnu privlačnost pustolovnih priča s namjernom metakognitivnom nastavom.
Što ovu kombinaciju čini tako moćnom?
Poučavanje metakognicije, ili razmišljanja o razmišljanju, može dovesti do toga da učenici postignu i do devet mjeseci dodatnog napretka (Education Endowment Foundation, 2025.). Ipak, mnogi učenici imaju poteškoća s uključivanjem u apstraktne rasprave o svojim procesima učenja.
Pustolovne priče nude idealan način povezivanja. Kroz narative temeljene na zadacima, djeca se mogu snalaziti u složenim emocijama i moralnim izborima, što im pomaže u izgradnji empatije i samosvijesti. Dok se povezuju s izazovima i uspjesima junaka, stječu bolji uvid u sebe i one oko sebe (Lee, 2025). Kada učenici prate junake koji moraju planirati svoje putovanje, pratiti njihov napredak i vrednovati njihov uspjeh, to su ključne komponente metakognicije. Oni svjedoče tim kognitivnim procesima u akciji.
Od stranice do prakse:
Primjena u učionici
Započnite sa strateškim pisanjem priča
Zašto ne biste stvorili knjige s pustolovinama prilagođene potrebama učionice? Osmišljavanje scenarija u kojima se protagonisti suočavaju sa značajnim izazovima, rješavaju zagonetke i donose promišljene odluke. Bilo da se radi o planiranju kako se snaći u teškoj situaciji, procjeni rizika ili rješavanju misterija, ovi trenuci priče prirodno potiču razmišljanje i strateško razmišljanje. Također pružaju bogate mogućnosti za metakognitivne rasprave koje su usko povezane s iskustvima vaših učenika.
Dok učenici čitaju, zastanite na ključnim točkama odlučivanja i pitajte se: “Koje informacije lik koristi za donošenje ove odluke?” “Što bi mogli razmišljati o svojoj strategiji upravo sada?” Ova pitanja pomažu učenicima da prepoznaju procese razmišljanja koji su na djelu.
Paralele u rješavanju problema
Metakognitivne i samoregulacijske strategije djeluju kroz planiranje, praćenje i evaluaciju strategija učenja od strane učenika (Education Endowment Foundation, 2025). Pustolovne knjige koje su učenici sami izradili pune su zagonetki i strateških izazova koji odražavaju vrste problema s kojima se susreću u akademskim okruženjima.
Kada likovi u priči naiđu na kodiranu poruku ili trebaju shvatiti obrazac, čitanje se može pauzirati kako bi se učenici uključili u isti proces. Mogu rješavati problem zajedno s likovima, a zatim usporediti njihove strategije razmišljanja s onima korištenima u knjizi.
Refleksija i povezivanje
Nakon što završe s čitanjem pustolovne knjige, učitelji mogu voditi rasprave koje eksplicitno povezuju putovanje lika s vlastitim procesima učenja učenika. Pitanja poput „Kada se u vlastitom učenju osjećate kao junak koji se suočava s teškim izazovom?“ ili „Koje je strategije protagonist koristio, a koje biste mogli isprobati na satu matematike?“ pomažu učenicima da prenesu uvide iz izmišljenog svijeta u svoj akademski život.
Metakognitivna čarolija u akciji
Ljepota ovog pristupa leži u njegovoj prirodnoj privlačnosti. Učenici nemaju osjećaj da ih se uči apstraktnim strategijama učenja; oni jednostavno duboko zaranjaju u priče koje već vole. No, kroz ove rasprave i aktivnosti razvijaju ključne vještine: prepoznavanje kada nešto ne razumiju, znanje kako potražiti pomoć ili resurse i učenje prilagodbe pristupa kada početne strategije ne funkcioniraju.
Bez obzira rade li s nevoljnim čitateljima koji se angažiraju kroz uzbudljivu potragu ili naprednim učenicima spremnim analizirati složene odluke likova, pustolovne knjige nude višestruke početne točke za metakognitivni razvoj. Ključ leži u namjernom isticanju misaonih procesa unutar priča i podršci učenicima u prepoznavanju istih tih procesa unutar vlastitih puteva učenja.
Kombinirajući neodoljivu privlačnost pustolovnih narativa sa sustavnom metakognitivnom nastavom, opremamo učenike i alatima i motivacijom da postanu promišljeniji učenici, čineći putovanje istinski ugodnim za sve uključene.
Bibliografija
Chartered College of Teaching. (2024, November 12). Metacognition: books, resources and teaching tips I’ve found useful. Research Hub. https://my.chartered.college/research-hub/metacognition-books-resources-and-teaching-tips-to-help-students-know-themselves-as-learners/
Education Endowment Foundation. (2025, May 21). Metacognition and self-regulation. Teaching Learning Toolkit. https://educationendowmentfoundation.org.uk/education-evidence/teaching-learning-toolkit/metacognition-and-self-regulation
Lee, S. (2025, May 28). Quest narratives in children’s lit. Number Analytics. https://www.numberanalytics.com/blog/quest-narratives-childrens-literature